Ako planirate posjetiti Vrelo Bune kod Blagaja, učinite to rano ujutro, ili kasnije popodne. Na taj način ćete izbjeći i gužvu i vrućine. Ovo vrijedi ako za posjete u kasnim proljetnim i ljetnim mjesecima. Iskreno, ovo mi je bio prvi put na Vrelu Bune pa nisam ni znao što očekivati. Naravno, vidio sam dosad masu fotografija, više manje sve iz istog kuta, a koje su prikazivale sam izvor i Blagajsku tekiju koja se nadvija nad njega. U stvarnosti, mjesto me još više impresioniralo, iako smo ga, spletom okolnosti, posjetili tijekom najvrućih sati.
Vrelo Bune kod Blagaja nalazi se desetak kilometara jugoistočno od Mostara, u podnožju strmih litica i među zelenilom dinarskog krša, i stvarno je fascinantan prizor. Rijeka Buna rađa se ispod 200 metara visoke stijene. Fotografije će vam mnogo bolje dočarati ovo mjesto nego što to mogu riječi. U blizini se nalazi i ferrata, klinčani planinarski put osiguran sajlom, a koji nam je već dugo želja. Ovaj put smo se zadržali samo oko izvora Bune, a u ovom članku vam donosimo sve što trebate znati ako planirate posjetiti ovo mjesto.
Hidrološki biser Europe
Vrelo Bune jedno je od najizdašnijih krških izvora u Europi. Voda izbija iz pećine pod stijenom, tvoreći hladnu i bistru rijeku koja teče devet kilometara prije nego se ulije u Neretvu. Samo ušće Bune u Neretvu jedno je od najzanimljivijih ušća rijeka na svijetu, a Buna se u Neretvu ulijeva padajući s visine od par metara i tvoreći kaskadu slapova.
Evo i par tehničkih informacija o samom Vrelu Bune:
Minimalni protok : oko 3 m³/sProsječni protok : 23,7 m³/sMaksimalni protok : do 120 m³/s (zabilježeni ekstremi i do 380 m³/s)Temperatura vode : konstantno hladnih 10 do 11 °C
Rijeka Buna nastaje u području tipičnog dinarskog krša, a podzemni tuneli izvora istraženi su do dubine od 72 metra i duljine preko 500 metara. Ovo područje hidrološki je povezano i s obližnjim izvorom Bunice , čineći složen podzemni sustav koji još nije istražen u cijelosti. Na suprotnoj strani Blagajske tekije nalazi se mali vidikovac s kojeg je moguće brodićem ući u sam izvor, a to iskustvo će vas olakšati za 5 maraka.
Blagajska Tekija: mistična kuća duhovnosti
Vrelo Bune je prirodni fenomen koji bi bio svakako poznat i posjećen. Ali posebnu čar i duhovnu dimenziju daje mu Blagajska tekija , derviški samostan koji datira iz 16. stoljeća. Tekija u Blagaju sagrađena je odmah nakon dolaska Osmanlija, kad postaje prvo središte bektaskog, a potom i halvetijskog reda.
Tekija je simbol duhovnosti, suživota i povijesne raznolikosti na ovim prostorima
Godine 2003. proglašena je nacionalnim spomenikom BiH .
U njoj se i danas održavaju rituali zikra i vjerski obredi.
Prema legendi, uz Bunu se jednom prilikom pojavio sveti starac na bijelom konju koji je, nakon molitve, iščeznuo u stijeni. Legende kao legende, imaju moć da učine mjesto još mističnijim, pa tako to čini i ova. U tekiju u Blagaju ovaj put nismo zavirili jer nas je vrućina potjerala prije vremena.
Povijest Blagaja i arheološke zanimljivosti
Prema istraživanjima, Blagaj je bio povijesno središte još od neolita , a to potvrđuju i nalazi iz obližnje Zelene pećine (hvarsko-lisičićka kultura). Kroz stoljeća, ovaj kraj su naseljavali Iliri, Rimljani, a u srednjem vijeku postaje političko središte hercegovačkih velikaša poput Sandalja Hranića i Stjepana Vukčića Kosače .
U vrijeme Osmanskog Carstva Blagaj postaje važan administrativni centar, pa se u njemu grade džamije, mektebi i mostovi , a krajolik poprima orijentalni izgled. S dolaskom Austro-Ugarske (1878.) dolazi do novih kulturnih utjecaja, ali Tekija ostaje netaknuti simbol duhovnosti sve do današnjih dana.
Turistički doživljaj i savjeti za posjetitelje
Kao i brojna druga mjesta, i Vrelo Bune kod Blagaja je poprilično turistički iskorišteno mjesto. To uglavnom znači par stvari – gužve, restorani i suvenirnice. Nemamo apsolutno nikakvih problema s tim, ali činjenica je da gužve i pretjerana turistička iskorištenost mjesta mogu poprilično umanjiti pozitivno iskustvo cijelog mjesta. Stoga, savjet br.1 – posjetite ovo mjesto rano ujutro, dok svi turisti spavaju ili su tek na putu prema Vrelu Bune.
Savjet br.2 – nemojte automobilom skroz do izvora, iako će vas možda ljudi koji tu rade poslati prema tamo s uputama da ima još mjesta. Ako se odlučite na ovaj potez (kao što smo to mi iz neznanja), čeka vas probijanje kroz gužvu, traženje parkirnog mjesta, i vožnja u rikverc kasnije. Bolje je parkirati malo dalje od ulaza pa prošetati nego uparkirati praktički u Tekiju.
Kako doći?
Blagaj je udaljen oko 10–12 km od Mostara .
Do njega možete automobilom ili autobusom.
Parkinga ima, a staza vas vodi do Tekije i vrela uz samu rijeku.
Radno vrijeme i cijene:
Tekija je otvorena svakodnevno, uglavnom od 8:30 do 20:30 .
Ulaznica iznosi oko 10 KM po osobi .
Ulaznica za Vrelo Bune se ne plaća.
Aktivnosti i što posjetiti:
Pješačenje uz tok Bune do slapova Bunskih kanala (9 km nizvodno)
Ručak ili piće u restoranima uz rijeku koji nude pastrvu iz Bune i druge lokalne specijalitete
Fotografiranje pogleda na Tekiju pod liticom uz rijeku – jedno od najljepših mjesta za fotografiranje ovog mjesta. Nalazi se na suprotnoj obali od Tekije.
Održivost i zaštita okoliša
Vrelo Bune kod Blagaja zaštićeno je kao prirodni spomenik Bosne i Hercegovine , a Tekija kao kulturni spomenik . Rijeka Buna ima status zaštićenog vodotoka i postoje jasna ograničenja kad je riječ o ljudskim intervencijama. Također, let dronom je zabranjen u radijusu od 300 metara od izvora.
Ekološke inicijative potiču održivi turizam i čuvaju osjetljivi krški eko-sustav
Lokalna zajednica se aktivno uključuje u zaštitu endemskih vrsta , posebno pastrve
Prije nego posjetite Vrelo Bune kod Blagaja
Na Vrelo Bune kod Blagaja ćemo opet najesen, kad se stišaju gužve i opadnu vrućine. Planirali smo i posjet Bunskim kanalima, ali smo i to ostavili za drugi put. Posjet ovom mjestu neće vas koštati previše vremena, ali predlažemo da bar pola sata provedete sjedeći u debeloj hladovini nekog od lokalnih restorana, po mogućnosti odmah uz rijeku. Naručite omiljeno piće, okrenite se prema vrelu Bune i uživajte u prizoru i prodorima hladnog zraka kojeg donosi rijeka.
