Nedavno smo pisali članak o biciklističkoj stazi Ćiro Trail koja je napravljena na ostacima nekadašnje uskotračne željeznice koja je spajala Mostar i Dubrovnik. Jeste li znali da je Dubrovnik nekad imao željeznicu? Zamislite vožnju vlakom do Dubrovnika u današnje vrijeme. Čista romantika. Dok smo istraživali tako o ovoj željeznici, naišli smo na staru fotografiju lokomotive kakva se danas nalazi na željezničkom kolodvoru u Pločama. Kako me toliko lijepih sjećanja veže uz ovo mjesto, a i željeznicu općenito, odlučio sam napisati sve o pločanskom Ćiri na kojeg sam se toliko puta penjao kao dijete.
Na željezničkom kolodvoru u Pločama nalazi se legendarna lokomotiva serije 83-106 i stoji kao jedan od posljednjih svjedoka zlatnog doba parnih lokomotiva. U narodu je ova lokomotiva (a i brojne druge parnjače) nazvana Ćiro. Zanimljivo je da je ovaj naziv za parne lokomotive zapravo nastao u vremenu dok su one već nestajale s europskih pruga. Ova slavna uskotračna parnjača nije bila samo obično prijevozno sredstvo – bila je simbol povezanosti, napretka i vremena kada su vlakovi bili najvažnija žila kucavica regije.
Ćiro 2013. godine Danas, pločanski Ćiro stoji kao svjedok nekih prošlih vremena, vremena u kojima je željeznica značila mnogo više nego danas. Vrijeme mu ne ide u prilog i svaka godina koja prolazi jasno se očitava na njegovom metalu. Željeznica u Pločama je svakako vidjela daleko bolje dane, a Ćiro je na put ispratio generacije.
Ćiro danas Ćiro – vladar brdskih prug a i najpoznatija lokomotiva BalkanaLokomotiva serije 83 dizajnirana je početkom 20. stoljeća za izazovne i strme pruge Bosne i Hercegovine. Ćirina moć i pouzdanost učinile su ga najbrojnijom i najpoznatijom uskotračnom lokomotivom na prostorima bivše Jugoslavije.
Najbolje od sebe ova lokomotiva pokazivala je na planinskim dionicama i vijugavim prugama, mjestima na kojima su se druge lokomotive mučile. Tijekom radnog vijeka vozila je sve – od putničkih kompozicija koje su spajale udaljena mjesta do teretnih vlakova koji su spajali luke i tvornice.
Putovanje kroz vrijeme – kako je Ćiro završio u Pločama? Lokomotiva 83-106 koja se danas nalazi na kolodvoru u Pločama proizvedena je davne 1916. godine u austrijskoj tvornici Krauss (Linz) . Nakon Prvog svjetskog rata, prešla je u ruke jugoslavenskih željeznica i desetljećima nakon toga vukla vlakove po Bosni i Hercegovini te južnoj Hrvatskoj . Pruga koju smo spomenuli u uvodu, a koja je spajala Mostar i Dubrovnik, otvorena je 1901. godine.
Kroz svoju službu pločanski Ćiro prešao je više od 3,7 milijuna kilometara , što je gotovo jednako kao 93 puta obići ekvator ! Ovo vrijedi ponoviti, pločanski Ćiro je 93 puta obišao svijet ! Lokomotiva serije 83-106 bila je u aktivnom voznom stanju gotovo 60 godina , a 1975. godine povučena je iz službe i postavljena na mjesto na kojem stoji i danas. Bilo bi super vidjeti stare fotografije iz vremena dok je Ćiro bio mlad i bez bora.
Kako je izgledalo putovanje Ćirom? Maksimalna brzina ove parnjače bila je tek 35 kilometara na sat. Sad bi bilo pravo vrijeme za našaliti se na račun današnje brzine željeznice u Hrvatskoj, ali ne mogu. Jednostavno sam toliko vremena proveo u vlakovima da ne bi bilo fer. Zamislite na trenutak kako je bilo voziti se u jednom od vagona koje je vukao Ćiro. Vlak lagano jede prugu, u zraku se osjeća miris pare i ugljena, a tračnice ispod vlaka daju ritam kako kotači prolaze preko njih. Zvižduk lokomotive odjekuje kanjonom Neretve, a na prozoru pogled na netaknutu prirodu Hrvatske i Bosne i Hercegovine. U ovom slučaju Neretva i željeznica su kao zaljubljeni par i ne odvajaju se jedno od drugoga.
Putovanje Ćirom bilo je sporo, ali nezaboravno . Ljudima se tad očito nije toliko žurilo i imali su vremena uživati u krajolicima kroz koje su prolazili. Svaka stanica značila je novo lice u vlaku i odlazak nekoga kome ste već prepričali pola života. U današnjem vremenu aviona i autocesta, teško je uopće zamisliti ovaj spori i opušteni način putovanja.
Tehnički podaci – mala lokomotiva, velika snaga Većina željezničkih kolodvora u Hrvatskoj ima parnu lokomotivu kao izložbeni primjerak. Daleko najveća koju sam imao prilike dosad vidjeti je ona u Kninu naspram koje pločanski Ćiro izgleda kao dijete pored diva. No, iako nije bila najveća lokomotiva na tadašnjoj željeznici, Ćiro je imao nevjerojatnu izdržljivost i snagu:
Vrsta: Uskotračna parna lokomotiva s tenderom (dio za ugljen)Duljina: 13,7 mSnaga: 400 KSMaksimalna brzina: 35 km/hKapacitet: 7 m³ vode, 2,4 tone ugljenaMasa: 36 tona u službi
Ćiro je posebno bio cijenjen zbog pomičnih osovina koje su mu omogućavale prolazak kroz oštre zavoje planinskih pruga . Zahvaljujući jednostavnom, ali učinkovitom dizajnu, mnoge od ovih lokomotiva služile su desetljećima bez većih problema.
Ćiro Trail – Kako je pruga postala brend Vraćamo se na priču iz uvoda ovog članka. Uskotračne pruge na ovim prostorima su odavno nestale, ali nasljeđe Ćire i zlatnog doba željeznice i dalje živi. Doduše, ne više kroz zvuk parne lokomotive, već kroz biciklističku rutu Ćiro Trail . Ova biciklistička staza prati nekadašnju trasu uskotračne pruge, od Mostara preko Čapljine i Ravnog, pa sve do Dubrovnika i dalje prema Konavlima. Tako je oživljen duh prošlih vremena i biciklisti mogu uživati u jednoj od najposebnijih biciklističkih staza u regiji.
Od željezničke pruge do turističke atrakcije Ćiro Trail nastao je kao projekt revitalizacije nekadašnjih uskotračnih pruga. Sama ruta podijeljena je na više sekcija i sami možete odabrati koji dio želite odbiciklirati. Prolazi se kroz slikovite krajolike Hercegovine i južne Dalmacije, malo uz rijeku Neretvu, malo preko krševitih visoravni i kroz mala sela u kojima još vidljivi ostaci nekadašnjih željezničkih stanica.
Ćiro Trail je više od biciklističke staze, on je i staza i putovanje kroz bogatu povijest ovih krajeva . Duž ove biciklističke rute koja spaja Mostar i Dubrovnik nalaze se ostaci starih željezničkih postaja, tunela, mostova i vijadukata . Mnogi od njih danas su kulturno-povijesni spomenici.
Ćiro Trail je dokaz kako se industrijska baština može uspješno preoblikovati u turistički brend , istovremeno čuvajući uspomenu na prošlost i donoseći novu vrijednost kroz održivi turizam. Ono što je nekoć bila željeznica , danas je staza za pustolove, bicikliste i ljubitelje prirode . Ćiro i dalje povezuje ljude.
Sudbina Ćire u Pločama – zaborav ili obnova? A pločanski Ćiro ? Što će biti s njim? Postoji li ideja za njegovu revitalizaciju? Sumnjamo, ali nadamo se. Tu i tamo javi se koja inicijativa za restauraciju, ali vrlo brzo padne u zaborav. Željeznički kolodvor u Pločama odavno nije vidio vlaka, a izgleda i da će mu se onaj koji je uz njega gotovo cijeli vijek raspasti pred očima. U Srbiji se, naprimjer, još uvijek koriste slične lokomotive za manja turistička putovanja. Ne vjerujemo da će Ćiro iz Ploča ikad više na prugu, ali sigurno postoji način za njegov drugi život. Neki bolji od ovog kojeg živi danas.
