Napušteni vojni tuneli na Hvaru kroz koje prolazimo u ovom članku nalaze se na poloutoku Kabal, u blizini Starog Grada. Prvi put posjetili smo ih prije nekoliko godina, u želji da ih istražimo i o njima napravimo epizodu za naš YouTube kanal. U tome smo i uspjeli, a video prolaska kroz tunele možete pogledati nešto niže. Koliko nam je poznato, ovo su jedini napušteni vojni tuneli na Hvaru, a izgrađeni su u svrhu nadzora i obrane ovog dijela Jadrnaskog mora. Inače, gotovo da ne postoji otok u Hrvatskoj koji nema bar jednu ovakvu, ukopanu građevinu, a otok Vis je svakako najpoznatije mjesto kad je riječ o napuštenim podzemnim vojnim objektima u Hrvatskoj.
U ovom članku istražujemo kompleks vojnih tunela izgrađenih na otoku Hvaru krajem 1960-ih godina. Ova podzemna utvrda, danas je napuštena i polako zarasta u vegetaciju i zaborav. Slično kao i brojni drugi objekti ove vrste. Ali čak i kao takva predstavlja zanimljiv spomenik Hladnog rata i vojne strategije nekadašnje Jugoslavije. Bojni tuneli na Hvaru skriveni su u borovoj šumi i gotovo nevidljivi s mora, a za njih znaju samo rijetki. Ovo je priča kojom ih želimo dokumentirati i otrgnuti zaboravu.
Kako je sve počelo: Hladni rat i obrambene strategije Jugoslavije
Godina je 1969. i Europa je podijeljena između NATO-a i Varšavskog pakta, a Jugoslavija, tada nesvrstana, nalazi se na razmeđu dviju sila i s posebnom pažnjom promatra razvoj događaja. Invazija na Čehoslovačku 1968. djeluje bio je alarm za buđenje i država usvaja Zakon o općenarodnoj obrani te kreće s velikim ulaganjima u vojnu infrastrukturu. U sklopu tadašnje strategije „obrane svih građana“ (općenarodna obrana), građene su podzemne utvrde i skloništa diljem zemlje, često na teško pristupačnim i strateški važnim točkama. Najpoznatiji među ovim objektima su oni na otoku Visu i podzemni aerodrom Željava koji se nalazi u blizini Plitvičkih jezera.
U to vrijeme, po direktnom nalogu Josipa Broza Tita , započinje izgradnja niza podzemnih baza i skloništa duž obale, uključujući i ovaj tajni kompleks na poluotoku Kabal na Hvaru. Lokacija nije odabrana slučajno – rt Kabal dominira nad ulazom u Starogradski zaljev i ima dobru kontrolu nad plovnim putevima između Hvara, Brača i Splita. Geografska izoliranost, visoke stijene i prirodni zaklon činili su ovo idealnim mjestom za podzemni kompleks koji se teško može otkriti s mora ili iz zraka.
Iako su neki objekti poput onih na Visu bili strogo zatvoreni za javnost, Hvar je u to vrijeme imao “poluotvoreni” status. No, poluotok Kabal je ostao skrivena točka, vojna tajna , topnička baterija koja je trebala djelovati iz sjene. Svi podzemni objekti ove vrste bili povezani radio-vezama sa zapovjedništvima na drugim otocima i kopnu putem tajnog projekta ‘Neptun’.
VIDEO
Arhitektura podzemne vojnih tunela na Hvaru
Kompleks tunela na poluotoku Kabal relativno je malen kad ga usporedimo s rugom objektima ove vrste. Sastoji se od glavnog tunela dužine oko 500 metara i mreže bočnih prostorija. Ulaz, nevidljiv s mora, skriven je u stijeni iznad obale i ojačan betonskim okvirom. Unutrašnjost objekta kombinacija je betonskih hodnika i grubih iskopa u stijeni, a svaka prostorija kompleksa građena je s ciljem preživljavanja i skrivanja.
Karakteristike kompleksa:
Bitnice i promatračnice: četiri topovska položaja na različitim stranama rta omogućuju potpuni nadzor mora. Postavljeni su tako da prekrivaju čitav akvatorij između Hvara, Brača i Korčule.
Bočne prostorije: skloništa, zapovjedne sobe, spremišta za gorivo, streljivo i hranu. Većina prostorija još uvijek čuva svoj osnovni oblik, iako je oprema iz njih nestala.
Komunikacijska infrastruktura: nekadašnji sustavi veza i agregati za struju omogućavali su autonomni rad u slučaju opsade.
Skrivenost: prirodne stijene i kamuflažni elementi štitili su kompleks od otkrivanja iz zraka ili s mora.
Bunker na vrhu kompleksa: Najzanimljiviji dio nam je bio ovaj bunker do kojeg se penje stepenicama koje se nalaze unutar samog objekta.
Zanimljivo je da je kompleks, iako projektiran kao oružana baterija, vjerojatno ostao bez topova do raspada Jugoslavije. Ipak, i sama izgradnja ovog objekta svjedoči o ozbiljnosti vojne strategije tog vremena.
Život nakon vojske: tišina i šišmiši
Nakon odlaska JNA i završetka Domovinskog rata, tuneli su ostali napušteni, a ista sudbina zatekla je i sve ostale podzemne vojne objekte u Hrvatskoj. Iako se ne koriste već desetljećima, vojni tuneli na Hvaru su iznimno dobro očuvani . Hodnici su prohodni, prostorije čvrste, a ulazni betonski portal još uvijek stoji. Zidovi su mjestimično obrušeni, ali nema većih urušavanja.
Unutar objekta vlada potpuni mrak . Šišmiši su jedini pravi gospodari ovog prostora i lako ih se može vidjeti kako vise sa stropova, pogotovo u ‘neuređenom’ dijelu tunela. Tunele možete slobodno obići, čak vam neće trebati ni puno vremena, a predlažemo da za posjet nosite prikladnu obuću, odjeću i jaku svjetiljku.
Savjeti za posjet:
Tuneli nisu službeno uređeni za javnost. Ulaz je slobodan , ali na vlastitu odgovornost.
Nema rasvjete, putokaza ni osiguranja. Samo priroda i beton koji se isprepliću.
Posjet je najbolje planirati u grupi i tijekom dana.
Obavezno ponijeti svjetiljku, udobnu obuću i izbjegavati mokra razdoblja zbog mogućeg blata.
Prolazak kroz vojne tunele na Hvaru traje oko sat vremena.
Turistički dragulj iz sjene
Unatoč tome što nisu dio službene turističke ponude i do informacija o njima nije lako doću, napušteni vojni tuneli na Hvaru sve češće privlače avanturiste i znatiželjnike koje zanima vojna povijest. U budućnosti, ovi tuneli bi mogli postati dio alternativne ponude otoka.
Kako doći do ovog podzemnog vojnog kompleksa:
Krenite iz sela Velika Rudina, potom nastavite makadamskom cestom oko 12 km do rta Kabal.
Pratite natpis „TUNELI ➜“ oslikan na stijeni koji vodi do glavnog ulaza.
Posjet tunelima traje oko sat vremena , uključujući prolazak glavnim hodnikom, istraživanje bočnih prostorija, penjanja na promatračnicu i izlazak na sve četiri bitnice. Pogled s sa svake od ovih točaka je savršen, pogotovo ako posjećujete ove napuštene tunele u zalazak sunca.
Koliko nam je poznato, trenutno ne postoje organizirane ture koje obilaze oe tunele, ali neke avanturističke agencije spominju ovaj objekt kao dio svojih off-road ili boat-tura. Dosta priča možete pronaći na forumima koji se bave ovom tematikom.
Što donosi budućnost?
Primjeri s Visa i drugih dalmatinskih otoka pokazuju da bivše vojne baze imaju velik turistički potencijal . Na Visu su stotine metara tunela otvoreni za javnost, postoje organizirani obilasci, interpretacijske table i vodiči. Sadržaji poput ovih ne donose samo zaradu, već čuvaju i lokalnu baštinu. Možda nisu dio svijetle povijesti, ali privlače velik broj znatiželjnika koji jedva čekaju da se zavuku u podzemne objekte u nadi da otkriju kakav ostatak i istraže njihovu povijest.
Poluotok Kabal i njegovi tuneli za sada ostaju autentična atrakcija “u divljini”, no s minimalnim ulaganjima mogli bi postati dio vojno-povijesnog turizma Hvara. Moguće inicijative uključuju:
Postavljanje informativnih tabli i osnovne signalizacije
Sanaciju opasnih dijelova i sigurnosne mjere
Organizaciju tematskih obilazaka u sezoni
Uključivanje tunela u širi kulturno-turistički kontekst otoka
Prije nego se zaputite put vojnih tunela na Hvaru
I, jeste li znali za ove napuštene vojne tunele na Hvaru ? Jeste li ih već posjetili? Svi napušteni objekti ove vrste zrače nekom posebnom energijom i imaju specifičnu atmosferu koju je potrebno doživjeti. Hrvatska, kao i cijeli prostor bivše Jugoslavije, prepuni su ovakvih objekata. Vojni tuneli na Hvaru spadaju u manje objekte ove vrste, ali svakako ih vrijedi posjetiti ako vas zanima ova tematika. Zapamtite ovo mjestu kad budete idući put na Hvaru. Pamet u glavu, lampu na glavu, i pravac pod zemlju.