Neretva svoj put prema moru počinje u Bosni i Hercegovini, na nekih 1100 metara nadmorske visine. Od ukupnih 200 kilometara kroz koje se probija ova moćna rijeka, Hrvatskoj pripada tek njih 20. I samo tih 20 kilometara bilo je dovoljno da Neretva kroz tisućljeća stvori raj za avanturiste kojeg danas otkriva sve više putnika iz cijelog svijeta. Donedavno zaboravljena i zarasla u šaš, danas je mjesto na kojem nebo paraju šareni zmajevi, a posjetitelji hodaju po moru stotinama metara prema pučini.
Pred kraj svog putovanja stvorila je dolinu koju često nazivaju hrvatskom Kalifornijom. Zbog izrazito povoljne klime, na plodnom neretvanskom tlu uspijeva mnogo toga, a najviše agrumi. Neretvanska mandarina je s vremenom postala toliko popularna da se probila na brojna europska tržišta kao zaseban brend ove doline.
Ušće i dolina Neretve dugo su bili zaboravljeni. Tijekom ljetnih mjeseci lokalci bi se kupali na kilometarskim pješčanim plažama i sprudovima, no malo koji turist bi zalutao na ovo mjesto. Slična situacija je i s Baćinskim jezerima (udaljenim desetak kilometara) o kojima smo pisali u jednom od prethodnih brojeva Outdoors-a. No dok su Baćinska jezera i dalje oaza mira, situacija na ušću Neretve potpuno se promijenila.
Neretva se ulijeva u Jadransko more par kilometara od Ploča, točno na sredini između Splita i Dubrovnika. Jedina je prava velika delta u Hrvatskoj i mjesto koje bi trebao posjetiti svaki ljubitelj prirode i avanturizma koji se nađe na cesti koja spaja Split i Dubrovnik. Iako je njezin tok kroz Bosnu i Hercegovinu na mjestima divlji i kao takav odličan za rafting, dvadesetak kilometara prije susreta s morem Neretva je široka i mirna rijeka.
Samo ušće Neretve mjesto je kojim dominiraju pješčane plaže i plitko more po kojem se mjestimice može hodati i nekoliko stotina metara prema otvorenom moru. Upravo je ušće mjesto koje je najdinamičnije u avanturističkom smislu. Ostatak doline nudi neke druge avanture koje svakako ne treba zanemariti prilikom posjeta ovom mjestu.
Uspoređujući stanje od prije desetak godina s onim danas, čovjek ne može, a da se ne zapita što se u međuvremenu dogodilo. Ukratko, dogodio se kiteboarding. Relativno nova aktivnost na avanturističkoj sceni koja je nevjerojatnom brzinom stekla masu poklonika diljem svijeta. I baš kao da se dobar dio tih zaljubljenika u ovaj sport slio u neretvanski kraj. Priča Neretve i kiteboardinga počinje prije malo više od 10 godina.
Maestral koji puše gotovo svakodnevno te velika površina plitkog mora (30 do 50 cm) ubrzo su stvorili sliku Neretve kakva je ona danas – jedno od najboljih mjesta za kiteboarding u Hrvatskoj i među top 5 u svijetu. Trenutno na ovom prostoru djeluje nekoliko klubova koji u svom programu nude početničke kiteboarding tečajeve, a oni malo napredniji surferi natječu se tko će provesti više vremena u zraku ili napraviti bolji trik.
I prije je ušće Neretve bilo prepoznato kao odlično mjesto za windsurfing, no tadašnju windsurfing scenu činili su uglavnom lokalni klubovi.
Budući da živimo nedaleko od ušća Neretve, imali smo priliku promatrati kao se cijela priča s kiteboardingom i avanturizmom razvija. Ono što je nekad bilo desetak kajtera (žargonski naziv za Kitesurfere) danas je sto. U nekim danima izgleda kao da područje određeno za ovu aktivnost postaje pretijesno za sve koji bi htjeli ukrotiti neretvanski maestral. Jedno vuče drugo pa je s porastom popularnosti doline Neretve došlo i do promjena u ostalim turističkim sektorima.
Oni koji nikad nisu pomišljali da će se baviti turizmom u dolini Neretve, danas iznajmljuju apartmane, a vlasnici restorana trljaju ruke dok umorni i suncem omamljeni turisti guštaju u lokalnim specijalitetima – brudetu od jegulje i pohanim žabama.
Koliko god kiteboarding bio popularan, nikako nije jedina aktivnost koja privlači avanturiste u ovu deltu. Već neko vrijeme Neretva je prepoznata kao odlično mjesto za kajakarenje. Brojne strane ekipe i individualci koji se natječu u ovoj disciplini dolaze tijekom zime i u rano proljeće na pripreme.
Tijekom prošlog stoljeća kroz dolinu Neretve prokopan je pravi labirint kanala koji služe za navodnjavanje obradivih površina. Savršeno za istraživanje kajakom. Jedna od zanimljivijih ruta koju bi kajak entuzijasti mogli izveslati svakako je ona od Opuzena do jezera Kuti. Za vrijeme ture GPS je jedno od najvažnijih pomagala, u protivnom možete završiti u nekom rukavcu koji ne vodi nigdje. Samo jezero Kuti postalo je popularno kad se o njemu pričalo kao o mjestu u čijem pijesku leži zakopana legendarna Troja. Čak su se i neki lokalci kleli da se u danima kad je voda bistra na dnu mogu razaznati zidovi.
Bilo ovo istina ili ne, jezero Kuti je svakako mjesto koje bi trebalo posjetiti prilikom posjeta Neretvi. Ogromna površina jezera pokrivena je lopočima kroz koje su svoju “cestu” napravile izletničke lađe koje nude izlete manje avanturistički raspoloženim gostima.
Kopneni ekvivalent neretvanskim kanalima svakako je razgranata mreža cesta koje su probijene između neretvanskih naselja i obradivih površina. Dobar dio njih je neasfaltiran i savršen za nešto laganije MTB avanture.
Iako možda nema veze s Trojom, dolina Neretve ima svoju burnu povijest. Poznati hrvatski knez Domagoj i njegovi gusari upravo su na ovom području bili bitke s Mlečanima. Nešto prije Domagoja područje su naseljavali Rimljani koji su ratovali protiv legendarne ilirske kraljice Teute. Isti ti Rimljani osnovali su Naronu (na mjestu današnjeg Vida pokraj Metkovića), drugi najveći antički grad na ovoj strani Jadrana. Danas se na ovom lokalitetu nalazi poznati Arheološki muzej Narona. Narona je u antičko vrijeme bila poznato trgovačko središte, a brodovi su Neretvom plovili do današnjeg Metkovića, 20 kilometara udaljenog od ušća rijeke.
Oni manje sretni nikad nisu stigli na cilj te je i danas moguće pronaći amfore stare tisućama godina zakopane u neretvanskom mulju. Naravno, one su zaštićene kao kulturno dobro i strogo je zabranjeno vaditi ih iz rijeke ili mora.
Kako bi se očuvala neretvanska povijest i tradicija, svake godine u kolovozu, na potezu od Metkovića do Ploča (22 kilometra), organizira se tradicionalni maraton lađa. Trenutno je to najmasovniji amaterski sportski događaj u Hrvatskoj u kojem oko 30 ekipa mora što brže izveslati navedenu dionicu. Pobjednička ekipa okrunjena je štitom kneza Domagoja.
Pripreme za maraton počinju već u zimu, a tijekom proljeća i ljeta ekipe koje veslaju neretvanskim rukavcima svakodnevan su prizor. Maraton je svojevrstan omaž ovom plovilu koje je imalo veliku ulogu u životu Neretvana.
Gledajući s one prirodne strane, delta Neretve mjesto je zapanjujuće bioraznolikosti. Jedno od onih mjesta kakvih je sve manje u današnjem svijetu. Upravo zbog toga mnoge se lokalne eko udruge već godinama bore kako bi se cijelo područje proglasilo parkom prirode. Na području Neretve povremeno ili stalno boravi oko 310 različitih vrsta ptica, a u obližnjem Metkoviću nalazi se druga najveća ornitološka zbirka u Europi. Donji tok ove rijeke zaštićen je i Ramsarskom konvencijom nastalom kao plod borbe za zaštitu močvarnih područja.
Ako se netko i zasiti Neretve i njene doline ne mora daleko potegnuti u potrazi za novim iskustvima. Baćinska jezera, Park prirode Biokovo, Pelješac i Korčula, Mljet – sve to nalazi se unutar jednog sata vožnje od Neretve. Turistički gledano, budućnost neretvanske doline poprilično je svijetla. U vremenima kad turizam nisu samo sunce i more, ponuda kakvu nudi Neretva važnija je no ikad. U tijeku je nekoliko projekata koji će u dolinu uvesti neke nove sadržaje i kvalitetnije prezentirati zadnji dio toka ove rijeke. U cijeloj priči važno je samo ne dopustiti masovnom turizmu da prevlada nego očuvati originalnost i bioraznolikost Neretve koliko je god to moguće.
