Kroz tunel Maričevac prošli smo dosad nekoliko puta i svaki put ostanemo zapanjeni njegovom poviješću i pričom. Zamislite da ste živjeli prije 100 godina na području današnjeg polja Jezero i svaki dan gledali u ogromno jezero koje je nekad pokrivalo cijelu površinu onoga što je danas najveće vinogorje u Hrvatskoj. Zvuči idilično, zar ne? Pa i ne baš. Naime, jezero koje je prekrivalo cijelu površinu polja onemogućavalo je bilo kakvu zemljoradnju i uzgajanje bilo kakvih kultura koje su u ono doba bile nužne za život. Upravo u najtežim trenucima rodila se ideja o tunelu Maričevac koji će, prema zamisli, odvesti nakupljenu vodu prema Baćinskim jezerima i dalje u Jadransko more. Tako će se još jednom izroniti polje koje je na tom mjestu bilo prisutno stoljećima prije.
Tunel Maričevac postoji i danas i ima istu funkciju, za kišnih mjeseci i visokog vodostaja rijeke Matice odvesti višak vode koji se i dalje nakuplja u polju. Maričevac je impresivni dio infrastrukture i od vitalnog je značaja za regulaciju vodnih tokova u ovom području. Ovo je priča o njegovoj povijesti, funkciji i budućnosti. Informacije o tunelu izvukli smo iz knjige ‘Raseljena Plina’ autora Ante Eraka.
Povijest i izgradnja tunela Maričevac
Prema pričama, Turci su tijekom povlačenja s ovih prostora namjerno zatrpali prirodne krške ponore kroz koje je stoljećima otjecala voda i tako dobrano napakostili lokalnom stanovništvu. Od polja je nastalo jezero i onemogućilo normalan život svim stanovnicima ovog kraja. Nakon Turaka, na ovom području su se izmjenjivale brojne druge vlasti. Pokušali su tako situaciju popraviti i Francuzi i Mlečani, ali nikome to ne polazi za rukom i ne uspijevaju značajno popraviti situaciju. Na kraju su Austrijanci pronašli rješenje i počeli kopati tunel no nisu ga uspjeli završiti zbog početka I. svjetskog rata.
Tad na scenu stupa fra Ante Gnječ, ključna figura u dovršetku tunela Maričevac. Fra Ante je bio lokalni župnik i tijekom 15 godina lobirao je za izgradnju tunela kod kralja u Beogradu. Prema priči, tijekom jednog posjeta kralju ponio je sa sobom proseni kruh kod kralja u Beograd i nije htio jesti ništa drugo dok njegovi sumještani jedu obični proseni kruh. Kralja se to dojmilo i 1934. godine naredio je dovršetak tunela.
Tunel je u početku bio mnogo manjih dimenzija nego li je to danas i rađen je bez upotrebe bilo kakve mehanizacije. Tek je pred kraj izgradnje upotrebljavana zračna bušilica. Na probijanju tunela radili su uglavnom lokalci, a plaća je iznosila tadašnjih 25 dinara. Za usporedbu, jedan kruh je u to vrijeme koštao jedan dinar. Sam tunel probijan je iz više smjerova istovremeno. Bušenje se vršilo iz Peračkog blata (na Baćinskim jezerima) prema Maričevcu i obratno. Dodatno je na sredini tunela iskopan vertikalni šaht dubine 75 metara s čijeg se dna onda opet bušilo u oba smjera. Dakle, sve skupa su postojala 4 smjera probijanja tunela.
Nažalost, prilikom probijanja tunela poginula je jedna osoba na koju je u vertikalnom šahtu pala kanta puna kamenja. Po završetku tunela organizirala se velika svečanost koje je okupila ljude iz okolnih krajeva. Mnogi od njih su došli kroz tunel i vratili se kroz njega po završetku proslave.
Par dodatnih informacija o tunelu Maričevac:
Završen 1938. godine s ciljem odvodnje viška vode iz Vrgorskog polja (polja Jezero)Maričevac je proširen na današnje dimenzije 1968. godine
Tunel prolazi kroz krško područje te omogućava kontrolirani tok rijeke Matice
Dizajniran je kako bi spriječio sezonske poplave koje su prije prekrivale cijelo polje i tvorile veliko jezero
Tunel Maričevac i danas je ključan element u održavanju ekološke ravnoteže i podrška je lokalnoj poljoprivredi
Polje Jezero i danas plavi za obilnih oborina, ali ovaj tunel igra ključnu ulogu u sprječavanju katastrofalnih poplava
Kapacitet protoka prvotno probijenog tunela bio je 32 kubna metra vode u sekundi
Važnost tunela Maričevac
Tunel Maričevac i danas ima veliku ulogu u odvođenju poplavnih voda iz polja Jezero. Nakon katastrofalnih poplava u Kokorićima i Vrgorskom kraju 2020. godine, razmatrala se izgradnja još jednog sličnog tunela koji bi završavao u jezeru Birina u Pločama. Prilikom zadnjeg prolaska kroz tunel, na zidovima smo uočili razne oznake pa pretpostavljamo da bi se Maričevac mogao još jednom širiti kako bi omogućio još veći protok vode.
Dužina tunela: oko 2 km Funkcija: odvodnja suvišne vode iz Vrgorskog polja (polja Jezero) u Baćinska jezera i dalje, kroz manji tunel, u Jadransko moreTunel Maričevac kroz godinu:
Tijekom kišne sezone polje se puni vodom, a Maričevac omogućava odvodnju viška vode
Ljeti rijeka Matica ima nizak vodostaj i tunel presuši, što omogućuje obilazak ovog jedinstvenog objekta
Vrgorsko polje i Baćinska jezera – povezani ekosustavi
Tunelom Maričevac povezala su se 2 različita svijeta i ekosustava. Nismo sigurni kakve točno utjecaje izgradnja tunela Maričevca ima na ekosustav Baćinskih jezera, ali sigurni smo da je utjecaj značajan. Pogotovo kad se u obzir uzme količina vode koja se tijekom hladnijeg i kišovitijeg dijela godine ulijeva u Baćinska jezera.
Zbog dodatno priljeva vode, vodostaj u Baćinskim jezerima može porasti više od jednog metra prije nego se lagano krene spuštati krajem proljeća. Evo par najosnovnijih informacija o Vrgorskom polju i Baćinskim jezerima.
Vrgorsko polje (Polje Jezero)
Najveće vinogorje u Hrvatskoj Dio polja sezonski i dalje poplavljuje što ograničava agrikulturu na nekim mjestima
Rijeka Matica glavna je vodena arterija poljaSavršeno je mjesto za biciklizam i u proteklih nekoliko godina uređeni su i označeni kilometri staza kroz polje
Aerial view of Jezero valley, largest vineyard in Croatia near the city of Vrgorac in Dalmatia, Croatia. Baćinska jezera
Skupina od sedam jezera jedinstvene i očuvane prirode
Poznata po čistoj vodi i bogatoj bioraznolikosti
Odlična destinacija za kajakarenje, SUP ture i izlete tradicionalnom lađom
VIDEO
Mogućnosti za istraživanje tunela Maričevac
Odlična stvar vezana uz tunel Maričevac je činjenica da presuši tijekom ljetnih mjeseci pa je kroz njega moguće proći. Ulaz u tunel nalazi se u blizini plaže u Peračkom Blatu i pristup je relativno jednostavan. Dno tunela je betonirano cijelom dužinom, ali treba biti oprezan prilikom prolaska zbog blatnih dijelova i brojnih naplavina koje nanese voda.
Dok smo organizirali pustolovne izlete na ovom području, u ponudi smo imali i turu kroz tunel Maričevac koja je bila jedna nešto potpuno drukčije od većine ostalih sličnih izleta u ovom dijelu Hrvatske. Ako krenete kroz tunel ponesite dovoljno jaku lampu i imajte na umu da je u njemu hladnije pa se prikladno obucite. Također, predlažemo adekvatnu obuću i izbjegavanje prolaska kroz tunel u ljetnom asortimanu.
Obuća i oprema: Čvrste tenisice ili planinarske cipele, svjetiljka za istraživanje tunelaSigurnosne mjere: Ne ulaziti u tunel u sezoni visokih voda budući da postoji nekoliko opasnih špilja u koje ulazi vodaNajbolje vrijeme za posjet: Ljeto i rana jesen su periodi u kojima je tunel suh
Aktivnosti u okolici Ako bi htjeli kombinirati posjet tunelu Maričevac s još nekim aktivnostima u okolici, to možete s lakoćom budući da se nalazite u raju za pustolovne aktivnosti. Evo samo nekih ideja:
Pješačka avantura kroz sam tunel Maričevac (s odgovarajućom opremom)
Biciklistička tura kroz polje Jezero
Kajakarenje rijekom Maticom i Baćinskim jezerima
Posjet vinskim podrumima u polju Jezero (kombinirati s biciklističkim izletom)
Obilazak jedinstvene planinarsko – tematske staze ‘Tragom bunkera’
Posjet ušću i dolini Neretve
Obilazak nekog od brojnih napuštenih vojnih objekata na području Ploča
Prije nego se zaputite kroz Maričevac
Je l’ lampa već na glavi? Ako ste na Baćinskom jezerima, predlažemo da posjetite i tunel Maričevac. Sad kad znate priču koja stoji iza njega, prolazak kroz njega dobit će novu dimenziju. Ako nemate vremena, ne morate proći cijelu dužinu tunela, već stotinjak metara u unutrašnjosti bit će dovoljno da doživite ovo jedinstveno mjesto. Dok vam koraci budu odzvanjali od stijena sjetite se svih koji su Maričevac kopali ručno i omogućili generacijama nakon njih da ostanu živjeti na ovom području. Jer da on nije probijen, pitanje je kako bi prostor današnjeg Vrgorskog polja izgledao.
