Astrofotografija je odličan način da provedete noć daleko od svjetlosnog onečišćenja, u tišini, oči u oči sa svemirom iznad vas. Osobno mi je donijela toliko zanimljivih trenutaka, eksperimentiranja s postavkama i uzbuđenja oko rezultata koji se prvo prikažu na zaslonu fotoaparata i često su samo polugotov proizvod. Prava fotografija nastaje nešto kasnije, kroz obradu koja može biti jednako zanimljiva kao i sam proces fotografiranja.
Astrofotografija je na neki način kombinacija umjetnosti i znanosti koja omogućava snimanje nebeskih objekata poput zvijezda, planeta, galaksija i maglica. Na prvu može djelovati složeno, ali uz pravilan pristup, opremu i strpljenje, svatko može započeti s astrofotografijom i na ovaj način uživati u čarima svemira. Ovaj vodič je za sve one koji se žele upustiti u fotografiranja noćnog neba i nemaju problema s dugim boravkom u prirodi i smrzavanjem ako će to značiti dobru fotografiju.
Na ušću Neretve u blizini grada Ploča Prije nego krenemo
U današnje vrijeme za kakav takav rezultat kad je riječ o astrofotografiji dovoljan je malo bolji mobitel. Pokušajte ga jednostavno usmjeriti u tamno nebo (što ste udaljeniji od svjetla, rezultat će biti bolji), staviti na čvrstu podlogu i u postavkama namjestiti malo dužu ekspoziciju (recimo 15 sekundi). Nemojte se iznenaditi ako na fotografiji vidite Mliječni Put (ako ste fotografirali u ljetnim mjesecima). Čestitam, upravo ste napravili svoju prvu astrofotografiju.
No, takva fotografija je uglavnom dobra samo dok se gleda na manjim ekranima. Za ‘pravu’ astrofotografiju ipak je potrebna malo bolja oprema i o takvom vrstom opreme i fotografije ćemo se baviti u ovom članku.
Ušće Neretve – jedno od najpoznatiji mjesta za kiteboarding u Hrvatskoj, u daljini je poluotok Pelješac Osnovna oprema za astrofotografiju
Idemo redom. Za osnovnu astrofotografiju nije potrebno mnogo – fotoaparat, objektiv i stativ. Sve ostalo je nadogradnja. Fotoaparati se često prodaju u kompletu s objektivima pa je velika mogućnost da, ako imate malo bolji fotoaparat, imate i kakav takav objektiv. Ovakvi objektivi često nisu najbolje rješenje kad je o astrofotografiji riječ, ali će poslužiti za prve fotografije. Čisto dok se ne ‘navučete’ i krenete kupovati specijaliziranu opremu.
Fotoaparat
DSLR ili bezzrcalni fotoaparat – omogućuju visoku kontrolu ekspozicije i ISO osjetljivosti. Sam fotoaparat ne mora biti najskuplji model, za početak je dovoljan početnički model koji ćete moći koristiti i za druge fotografske projekte.
Objektiv
Objektiv je važniji nego samo tijelo fotoaparata. Nećemo ulaziti u detalje, ali kad je riječ o astrofotografiji bitne su 2 stvari – što veći otvor blende (f broj) i što širi kut fotografiranja. Iako fotografi često koriste i teleobjektive za astrofotografiju, predlažem da vam prvi objektiv bude širokokutni, ali ipak ne ispod 14 mm kako bi se izbjegla prevelika distorzija fotografije (fish eye efekt).
Širokokutni objektivi (npr. 14-20 mm) – idealni za snimanje Mliječnog puta i veće površine nebaTeleobjektivi (npr. 100-300 mm) – omogućuju fotografiranje mjeseca i planeta
Stativ
Čvrsti stativ – neophodan za dugotrajne ekspozicije i stabilne snimke. Bez njega ne možete dobiti kvalitetnu i oštru fotografiju noćnog neba, tj. možete ako stavite fotoaparat na bilo kakvu čvrstu podlogu, ali to vas itekako ograničava u odnosu na korištenje stativa.
Južni dio Biokova Dodatna oprema
I to je to. Samo 3 komada opreme su neophodna za astrofotografiju, sve ostalo dolazi kasnije… i košta. Dodatna oprema može značajno poboljšati kvalitetu snimaka i omogućiti naprednije tehnike fotografiranja i ako ozbiljnije krenete s astrofotografijom, uskoro ćete početi tražiti još. Evo par komada dodatne opreme koja se često koristi u astrofotografiji.
Teleskopi i montaže
Refraktorski teleskopi – pogodni za planetarnu astrofotografiju.Reflektorski teleskopi – bolji za fotografije dubokog neba.Ekvatorijalna montaža – omogućava precizno praćenje nebeskih objekata.
Ostala dodatna oprema
Daljinski okidač – smanjuje vibracije fotoaparata. Prilikom fotografiranja noćnog neba i najmanji pomak aparata može itekako utjecati na rezultat. Ovakvi prekidači omogućuju da pritisnete okidač, a da ne dotičete fotoaparat.Praćenje neba (Star Tracker) – Montira se na stativ i pomaže vam da fotografirate s ekspozicijama dužim od 15 sekundi bez zamućenja nema i pojave zvjezdanih tragova.Grijač za objektiv : Ako fotografirate u hladnijim vremenskim uvjetima ili prilikom visoke vlažnosti, objektiv će vam se zamagliti zbog razlike u temperaturi. Grijači sprječavaju kondenzaciju na objektivu.Naglavna lampa: Jako korisna stvarčica koja bi lako mogla spadati u glavnu opremu. Izaberite onu koja ima crveno svjetlo jer ćete njega najviše koristiti prilikom fotografiranja noćnog neba.
Negdje u Lici. Lika je inače odlična regija za astrofotografiju. Kako započeti s astrofotografijom
Ako već imate osnovnu opremu već ste napravili najveći korak u svijet astrofotografije. Sad vam ostaje da se zabavljate, eksperimentirate i učite. Nebo možete fotografirati tijekom cijele godine, ali najbolje rezultate ćete ipak dobiti za toplijeg dijela godine kad je na nebu vidljiva naša galaksije – Mliječna Staza.
1. Pronađite tamno nebo
Prvi i najvažniji korak – što dalje od svjetla, to bolje. Ipak, kakve takve rezultate možete dobiti i u relativnoj blizini svjetlosnog onečišćenja, pod uvjetom da vam ono nije u kadru.
Izbjegavajte svjetlosno zagađenje – što je manje umjetne rasvjete, to su bolji uvjetiOdaberite visinske lokacije – planine i udaljena mjesta najbolja su mjesta za astrofotografiju
Mliječni Put iznad vijadukta na A1 kod Vrgorca 2. Postavljanje opreme
Postavite stativ na čvrstu podlogu i na njega montirajte fotoaparat
Koristite manualni način rada kako biste mogli prilagoditi sve postavke onako kako vama odgovara
Postavite najširi otvor blende kako biste propustili što više svjetla u što kraćem vremenskom periodu
3. Pravilne postavke fotoaparata
S ovim se morate igrati i eksperimentirati, ali evo nekih smjernica.
ISO : 800 – 3200 (ovisno o svjetlosnim uvjetima i vašem fotoaparatu.)Blenda : Najšira dostupna (f/1.4, f/2.0, f/2.8)Ekspozicija : 10 – 30 sekundi (uz duže ekspozicije moguća je pojava tragova zvijezda zbog rotacije Zemlje)
4. Fokusiranje
Ručno fokusiranje – automatski fokus ne radi dobro u mraku pa ga odmah isključite na objektivu.Koristite način rada Live View i uvećanje kako biste precizno fokusirali na svijetlu zvijezdu ili Mjesec.
U polju Jezero 5. Snimanje i obrada
Nakon što ste završili s fotografiranjem, dobili ste tek ‘polovičan’ proizvod. Ako vam se sviđa, ovdje možete stati. Međutim, daljnjom obradom možete izvući još mnogo detalja i fotografiju učiniti daleko atraktivnijom.
Uvijek fotografirajte u RAW formatu radi boljih mogućnosti obrade
Kombinirajte više snimaka u softveru poput DeepSkyStacker kako bi smanjili šum koji nastaje prilikom fotografiranja na većim ISO vrijednostima
Obrada se odvija u programima poput Adobe Lightrooma i tu stvarno možete napraviti čudo od fotografije i dodatno eksperimentirati koliko vam srce želi
Komet Tsuchinshan Atlas Na što paziti pri astrofotografiji
Osim što se trebate obući slojevito i biti spremni na hladnije uvjete, postoji još nekoliko sitnica na koje morate pripaziti kad je o astrofotografiji riječ.
Svjetlosno zagađenje može značajno umanjiti kvalitetu fotografija. Bježite što dalje od svjetla.Mjesečeva svjetlost može previše osvijetliti nebo – najbolje vrijeme za snimanje je mladi mjesec . Zanimljivi rezultati se mogu dobiti i za punog mjeseca pa svakako pokušajte.Vlaga i vremenski uvjeti – prohladne i suhe noći su najbolje za astrofotografiju, pogotovo nakon bure.Duža ekspozicija može uzrokovati pomicanje zvijezda pa nemojte pretjerivati, osim ako vam nije cilj dobiti fotografije s izraženim tragovima zvijezda.
Mjesečev halo. Za punog mjeseca ne vidi se mnogo zvijezda, ali i dalje možete dobiti zanimljive fotografije. Napredni savjeti
Nakon što napravite prvi korak u svijet astrofotografije, sigurno ćete poželjeti još. Evo nekih ‘nadogradnji’ na klasičnu astrofotografiju.
Time-lapse astrofotografija – omogućava snimanje pokreta zvijezda i cijelog neba. U suštini ubrzani snimak rotacije Zemlje.Fotografiranje planeta – zahtijeva teleskop i kameru s visokom rezolucijom.Snimanje Mliječnog puta – najbolje u ljetnim mjesecima na južnom horizontu.HDR astrofotografija – spajanje snimaka s različitim ekspozicijama za dodatno isticanje detalja.Deep Sky astrofotografija : Fotografiranje maglica i ostalih svemirskih pojava.
Beach bar na ušću Neretve Prije nego krenete u svijet astrofotografije
I to je to. Astrofotografija . Fotografiranje noćnog neba i hobi u koji ćete se zaljubiti budući da zahtijeva vrijeme provedeno u miru i tišini, nešto čega kronično fali u današnjem svijetu. Pokušao sam ovaj vodič pojednostaviti što je više moguće pa možete uočiti da nema previše tehnikalija vezanih u pojmove fotografiranja i same postavke fotoaparata. No, imate sve potrebno za uvod u astrofotografiju.
Uživajte u zvjezdanim noćima.
